Archive

Archive for the ‘Uncategorized’ Category

Vazno obavestenje | Important announcement

March 24, 2013 Leave a comment

Postovani posetioci, ovaj BLOG je arhiviran i premesten na novu adresu http://yu3ma.net. Molim vas da azurirate vase precice.

Dear visitors, this blog is ARCHIVED and moved to new address http://yu3ma.net. Please update your bookmarks.

73 de YU3MA

Categories: Uncategorized

Nova adresa bloga | www.yu3ma.net

February 1, 2013 Leave a comment

Iz totalno nerazumljivih razloga i ne najavljeno, stara adresa https://mikikg.wordpress.com je danas ugasena (suspendovana) od strane WordPress-a! Navodno, razlog je krsenje njihove polise. Iako mislim da je ovaj dogadjaj automatski “trigerovan” on strane sistema koji je prepoznao nekakve “promotivne” linkove u sadrzaju i posle nekoliko sati cekanja na odgovor od podrske koja se jos uvek nija javila, bio sam prinudjen da se “sklonim” sa tih servera i pokrenem ovaj blog na drugom mestu sa novom web adresom YU3MA.NET.

UPDATE:

Posle vise sati cekanja, napokon se javio support sa izvinjenjem oko nastalog problema.
Razlog je bio (kao sto sam predpostavio) anti-spam sistem koji je linkove u clanku oko prepravke DVB-T tunera smatrao kao SPAM i momentalno suspendovao sajt. Manuelnom revizijom su ipak ustanovili da je sve po propisu u reaktivirali sajt ponovo!

Posto ne zelim vise da dolazim u slicnu situaciju, blog na adresi https://mikikg.wordpress.com ce ostati kao arhiva dok ce se moja aktivnost premesti na novu adresu http://yu3ma.net koja se pokrece na mojim serverima i u privatnoj reziji 🙂
Molim vas da updejtujete vase bookmarke i postavite YU3MA.NET.

Hvala svima na podrsci!

73 de YU3MA

Categories: Uncategorized

Kako napuniti akumulator za automobil sa punjacem od Netbook – 2. deo

February 5, 2012 5 comments

Zbog velikog interesovanja za ovaj clanak u ovim ledenim zimskim danima kada vecina vozaca ima problema sa akumulatorskim baterijama u svojim automobilima, postavljen je drugi deo ovog clanka sa novim i korisnim informacijama. Prvi deo clanka ovde.

Zasto se olovni akumulator prazni na niskim teperaturama?
Tehnicki gledano, olovni akumulator se ne prazni sam od sebe na niskim temperaturama ali zbog takvih uslova moze doci do smrzavanja tecnosti (elektrolita) u samom akumulatoru sto drasticno otezava njegovo ispravno funckionisanje pa dobijamo utisak da je oslabio ili da se ispraznio. Lagano “otoplavanje” na sobnoj temperaturi tokom 10-ak sati moze povratiti vas akumulator u upotrebu (do sledeceg smzavanja). Posledicno, ova pojava nas tera da svoj automobil vise “verglamo” i onda dolazimo u situaciju da stvarno ispraznimo akumulator pa je punjenje neminovno.

Kako utice spoljasnja temperatura na rad olovnog akumulatora?
Uticaj spoljasnje temperature ima veliki uticaj na rad akumulatora. Ekstremno visoke temperature (preko 50C°) tehnicki ne smanjuju njegov kapacitet ali uticu na njegovo “starenje” tj radni vek zbog moguceg isparavanja elektrolitske tecnosti i dodatno mogu uticati na samo-praznjenje. Ekstremno niske temperature sa druge strane imaju drasticno vidljiviji efekat. Na temperaturama koje su manje od +20C°, sa svakim stepenom nize, kapacitet akumulatora opada za 1%. Na temperaturama od oko -20C°, kapacitet akumulatora se moze smanjiti za citavih 70% sto nas dovodi u nezgodnu situaciju da ne mozemo “upaliti” automobil. Sledeci grafikon prikazuje zavistonst kapaciteta u odnosu na temperaturu:

Kako uopste napuniti olovni akumulator?
Na ovo prosto pitanje, postoji prost odgovor, pomocu punjaca! Medjutim, nemamo svi u kuci spreman punjac akumulatora pa je dovijanje pomocu stapa-i-kanapa neophodno.
Dakle, da bi smo napunili akumulator neophodan je izvor jednosmerne struje (ispravljac / punjac). Snaga tog izvora (“amperaza”) nam direktno utice na vreme punjenja. U tu svrhu prakticno nam moze posluziti bilo koji ispravljac koji daje izmedju 17 – 22V. Isuvise nizak napon ispravljaca (tehnicki ispod 14V) nece uopste dovesti do punjenja akumulatora dok previsok napon moze dovesti do pregorevanja ispravljaca – akumulatoru nece da fali nista! Ispravljaci od laptop ili netbook / notebook racunara upravo imaju taj raspon izlaznog napona. Ispravljaci od mobilnih telefona, minijaturni “sa buvljaka” ili od druge sitne elektronike nazalost ne mogu da posluze u ovu svrhu, jednostavno, preslabi su za ovu namenu.
U prvom delu ovog clanka je detaljno opisano kako to uraditi uz pomoc najobicije auto halogene sijalice i punjaca za netbook racunar. Moram napomenuti da je sijalica OBAVEZNA jer nam ona stiti sam punjac od prevelike struje / opterecenja. Prakticno mozemo koristiti bilo koju 12V sijalicu, ali zavistno od njenje snage zavisice i struja punjenja tj potrebno vreme punjenja. Sto jaca sijalica, krace vreme punjenja i obrnuto. Ukoliko se vas ispravljac od racunara pocne grejati vise nego sto je to uobicajeno za njegov normalan rad, postavite slabiju sijalicu u kolo.

Kako povezati akumulator na ovako improvizovan punjac?
Sledeca shema/skica prikazuje kako povezati akumulator “redno” preko sijalice na punjac/ispravljac.

Dodatna pitanja?
Posaljite komentar. 🙂

DOPUNA (11.08.2012)

Ukoliko zelite da napravite dobar i tesko unistiv punjac sa svim potrebnim zastitama i kontrolama (vojna verzija) predlazem vam da pogledate ovu Macolinu konstrukciju postavljenu na EliteSecurity forumu:

Tesko unistiv PB automatski punjac

Categories: Uncategorized Tags: ,

Slikovit pregled kondenzatora po vrsti-materijalu-nameni

December 9, 2011 Leave a comment

Prenosim tekst autora macolakg koji je postavljen na ES forumu …


Kondenzatori za SMPS aplikacije;

Svi (tj. bar vecina) znamo da kroz kondenzatore ne tece jednosmerna struja. Prilicno cesto dolazi do zabune, pogotovo kod neiskusnijih elektronicara, o pojmu jednosmerne struje. Taj pojam mozemo rasclaniti na dve vrste: Na “cistu” jednosmernu struju, odnosno struju nepromenljivog inteziteta u vremenu i struju koja tece u JEDNOM smeru a promenljivog je inteziteta.
Ova druga, koja je promenljivog inteziteta, radi jasnijeg shvatanja, se cesce (a i ispravnije) naziva pulsirajucom jednosmernom strujom. Prakticno, pulsirajuca jednosmerna struja je vid zbira jednosmerne i naizmenicne komponente struje, pri cemu naizmenicna komponenta nema dovoljan intezitet da promeni smer kretanja struje.

Svaka pulsirajuca struja, ma koliko male bile promene u njenom intenzitetu, tece kroz kondenzatore puneci i prazneci iste.

Kondenzatori (realni) nisu savrseno napravljeni. Osim kondenzatora, u njemu samom se nalazi i vise parazitnih, nezeljenih, elemenata. Najbitniji su ekvivalentna serijska otpornost (ESR), ekvivalentna serijska induktivnost (ESL), i sopstvena rezonantna ucestanost (f0)…

Ekvivalentna serijska otpornost ili ESR je skup svih tipova termogenih gubitaka (gubici u izolacijama i u otpornostima samih provodnih elemenata od kojih je doticni kondenzator gradjen) u kondenzatoru i predstavljena je kao otpornik serijski vezan sa kondenzatorom (najcesce tako, mada moze i kao paralelna optpornost), radi jednostavnije analize sklopa.

Ekvivalentna serijska induktivnost ili ESL je skup svih induktivnosti u kondenzatoru, predstavljen jednom zbirnom, radi jednostavnije analize.

Sopstvena rezonantna ucestanost ili f0 je ona pri kojoj kondenzator (idealni) sa sopstvenom serijskom induktivnoscu stupa u serijsku rezonansu, tj. to je ona ucestanost pri kojoj su reaktivni otpori idealnog konndenzatora i njegovog parazitnog induktiviteta jednaki.

– – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – — – – – – – – – – –

ESR, ESL i f0, nisu od znacaja ako struja ne tece kroz kondenzator, tj. ako je napon na njegovim krajevima konstantan.
Spoljno kolo (ono za koje je spojen kondenzator) ga “vidi” kao idealan kondenzator.
Medjutim, kada kroz kondenzator pocne teci struja, njegova “idealnost” opada srazmerno toj struji i srazmerno njenoj frekvenciji, sve dok se ne priblizi frekvenciji serijske rezonanse f0.
Na frekvenciji f0, kondenzator je upravo najbolji u svojoj ulozi, jer se reaktansa samog kondenzatora i njegove parazitne ESL ponistavaju zato sto su suprotnog karaktera. Jedina preostala, ometajuca komponenta je ESR, koju ne mozemo izbeci.

Presudjujuci faktor koji odredjuje granicu upotrebe jednog kondenzatora je njegova temperatura, koja zavisi od termogenih gubitaka u kondenzatoru, a koji rastu nelinearno sa prirastom frekvencije struje kroz njega i kvadratno sa prirastom velicine struje kroz njega.

Sama konstrukcija (gradja) odredjenih vrsta kondenzatora je obicno podredjena uslovima brze serijske proizvodnje.
Zato im se razlikuje cena i oblast namene…
Ne postoji kondenzator koji moze “pokriti” sve oblasti namene. Zato ih mozemo podeliti upravo po gradji i oblastima namene za koje su predisponirani u proizvodnji:
– – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – –
Elektrolitski (aluminijumski i tantal, ima ih jos vrsta, ali ovo su najcese korisceni):
Po nameni:
– kao pomocna napajanja malene potrosnje, za podrsku memorija kod nestanka glavnog napajanja.
Predstavnici su “Gold cap.”, Super cap.” i sl.., a osobine su im da imaju jako veliki kapacitet i nisu sposobni za protok
vecih struja kroz njih, pogotovo ne za vise frekvencije (vrlo veliki ESR i ESL).

– multinamenski Al i Tantal Elko, kratkog radnog veka 1000-3000h, namenjeni za odredjivanje vremenskih
konstanti, kao sprezni kondenzatori i “lakse” filterske aplikacije, osrednji ESR i ESL, za niske ili
audiofrekventne opsege, jevtini i za niskozahtevne aplikacije, i to su oni koje NAJCESCE nalazimo po
prodavnicama elektronskog materijala.

– Elko za “teze” filterske aplikacije ili kao sprezni za vece struje, mali ESL i ESR, dugacak radni vek >5000h,
sposobni za vece struje i radne temperature, poznati kao low-ESR, znatno skuplji i teze nabavljivi…

– Elko za udarna praznjenja ili rezonantno-komutacione aplikacije, ultra niski ESR i ESL, veoma skupi,
specijalna izvedba sa mnogo uvodnih i prikljucnih mesta UNUTAR njega, veoma dugacak radni vek pri
visokim radnim temperaturama i enormnim strujama, ne retko sa elementima za forsirano hladjenje (voda,
vazduh ili siroke nalegajuce povrsine), namenjeni za industrijske flash lampe, pogon lasera, udarnih
generatora, CD punktovanje i sl. , tesko nabavljivi, orijentisani za industrijsku, vojnu ili aerokosmicku
upotrebu….

– Elko za dobru imitaciju kvaliteta, namenjeni za lep izgled u gepeku automobila, veoma skupi sa osrednjim
ESR i ESL prema deklarisanom kapacitetu, sposobni za osrednje struje i temperature, osnovna namena
je impresioniranje posmatraca i lako uzimanje novca kvazi audiofilima 🙂 priblizno pripadaju grupi
low-ESR, osim sa kategorijom cene.., najcesce se zapazaju na tuning-stiling predstavama…
– – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – –
Blok kondenzatori (folijski, keramicki i jos puno toga, ne poseduju provodljive tecnosti u sebi)
Po nameni:
– multinamenski za sprezne i filterske namene manjih zahteva, predstavnici su papirni, uljno-papirni,
poliester-film(KT,MKS) i sl., pristojno mali ESR i ESL (ali za par redova velicina bolji od bilo kog Elko),
jevtini i lako nabavljivi.

– za vece struje pri nizim frekvencijama, polipropilen-film (KP) ili polipropilen-metalized-film(MKP)
kondenzatori, konstrukcije od namotanih folija, namenjeni za korekciju cos-fi, start motora ili pomeraj
faze kod istih, za radne ucestanosti reda neku stotinu Hz, mali ESR i los (veliki) ESL, vrlo prihvatljiva
cena, laka nabavka.

– ovi isti iz prethodne kategorije, prestampani zlatnim kaligrafskim slovima i bombasticnim imenima (sito-
stampa je mocna pojava :-), nahvaljeni po audiofilskim casopisima, sa istaknutim dobrim osobinama koje
uopste nisu od posebnog znacaja za audio, a nepomenutim osobinama koje su jesu od znacaja, veoma
skupi, namenjeni za lako premestanje novca iz dzepa audiofila u dzep proizvodjaca, najinteresantnija
osobina im je da izvorni proizvodjac (posto se konacni bavi samo sito-stampom) PRISTAJE da ustupi
konacnom proizvodjacu, nestampanu (blanko) seriju uz pristojnu novcanu nadoknadu (ponekad se moze
otkriti logo izvornog proizvodjaca UNUTAR kondenzatora kada ga rasturimo, a ja ih iz pristojnosti necu
pominjati :-), inace je pozeljno da fizicki budu sto veci …

– kondenzatori za vece struje i industrijsko-profesionalne namene (KP,MKP), oblast srednjih frekvencija
( (ovi bi vec trebalo da pripadaju prethodnoj kategoriji), viseslojna konstrukcija sa paralelnim spajanjem
listica unutar, maleni ESR i ESL.

– kondenzatori za velike impulsne struje, SMPS, snubber i rezonantne aplikacije, poznati kao power-
capacitors, cesto imaju po nekoliko izvoda (nozica) ili su trakasti i siroki, za srednje ucestanosti
(1MHz, polistirol (stirofleks) i cela paleta keramickih kondenzatora. Po
strujnoj sposobnosti ima ih u sirokom rasponu. Njima se u ovoj temi necemo posebno baviti, osim kod
nekih decoupling mera.

– High-power kondenzatori, sposobni za veoma velike struje reda stotina ampera/uF, ima ih za razne
opsege frekvencija, obicno imaju forsirano hladjenje (vazduh, voda, ulje, isparavanje inertnih gasova u
tecnom stanju i sl.), ne doticu ovu temu, pa cemo samo navesti njihovo postojanje i osnovne osobine,
ekstremno mali ESR, ESL prema frekventom opsegu, izuzetno skupi i kvalitetni, gradja orijentisana ka
uspesnom odvodjenju toplote iz njih…

Toliko za sada. Nastavak sledi…
Pozdrav


http://www.oe1ira.at/hc/hammarcapac.html

ES Forum:  Slikovit pregled kondenzatora po vrsti-materijalu-nameni

Categories: Uncategorized Tags: , ,

Kako napuniti akumulator za automobil sa punjacem od Netbook!

August 14, 2011 Leave a comment

DOPUNA: Zbog velikog interesovanja za ovaj clanak u ovim ledenim zimskim danima kada vecina vozaca ima problema sa akumolatorskim baterijama u svojim automobilima, postavljen je drugi deo ovog clanka sa novim i korisnim informacijama. 

Stigli ste na vasu omiljenu destinaciju na moru sa sopstvenim automobilom. Dug put, vrucina, umor, samo da izadjete iz auta i smestite se u neku hladovinu … I trenutak nepaznje … ostavili ste upaljeno svetlo na automobilu …

Sutradan ste hteli da preparkirate auto … ali cvrc … aukumulator je skroz prazan … i sta sad covek da radi 😦 …

Ovaj tekst opisuje kako pomocu punjaca / ispravljaca za netbook (ili notebook) uspesno napuniti olovni akumulator za automobil (nadam se da ste poneli svoj omiljeni racunar sa sobom)! Minimalno znanje oko struje / elektronike je neophodno! Naravno, ne preuzimam nikakvu odgovornost koriscenjem ove metode! Meni je pomoglo ….

Za ovu improvizaciju su vam potrebne sledece komponente:

– Punjac od netbook koji daje 18-22V napona i bar 2A jednosmerne struje (pogledati deklaraciju na punjacu)
– Rezervna halogena sijalica od fara 12V 55W (ona sa usicama za prikljucak)
– 1 metar licnaste zice ili duze, preseka 0.5mm ili deblje

Posto je NEOPHODNO ograniciti struju koja se izvlaci iz punjaca za racunar, spomenuta sijalica ce nam posluziti u tu svrhu. Bez sijalice koja ogranicava struju, punjac bi verovatno pregoreo istog trenutka nakon prikljucivanja.

Povezivanje

Pre svega, ustanoviti polaritet (+ / -) na konektoru punjaca. Na samom punjacu ili kod uticnice na racunaru je oznacen polaritet. U vecini slucajeva je spoljni / prsten negativni (minus) vod. Unutrasnji deo uticnice je dakle pozitivni (plus) vod.

Licnastu zicu iseci na 3 parceta. Jednim parcetom zice povezati minus (-) vod od konektora punjaca sa minus klemom akumulatora. Zice uvezati i pritegnuti (uvijanjem) sto jace kako bi se dobio sto bolji kontakt.

Pozitivni vod se treba spojiti REDNO preko sijalice. Dakle, jedno parce zice iskoristiti za povezivanje od unutrasnjeg dela kleme punjaca sa jednim krajem sijalice. Drugo parce zice iskoristiti za povezivanje drugog prikljucka sijalice sa plus klemom akumulatora. I to je to!

Pre pustanja u pogon, DOBRO PROVERITI sve spojeve i dobro obratiti paznjnu da ne dodje do prespajanja zica aka kratak-spoj! Eventualno lepljivom trakom (ili flasterom) dodatno izolovati sve spojeve.

Punjenje

Posto koristimo dosta slabiji punjac nego sto je potrebno, vreme punjenja moze biti relativno veliko.
Ukratko, racun za potrebno vreme punjenja se svodi na sledece:
– Recimo da imamo potpuno prazan akumulator od 55Ah
– Struja punjenja (u najboljim uslovima) moze biti oko 2A
– Standardno punjenje akumulatora se svodi na punjenje strujom od 1/10 naznacenog kapaciteta (dakle 5.5A) tokom 14 sati
– U nasem slucaju punimo 2.75 puta manjom strujom (5.5 / 2) sto znaci da toliko vremena duze moramo da punimo , dakle 2.75 * 14h = 38.5h

Izracunato vreme je okvirno i naravno zavisi od raznih faktora, koliko je stvarno ispraznjen akumulator, kolika je stvarna struja punjenja, itd…
Jedan od pouzdanih metoda da se utvrdi kada je  punjenje pri kraju je da se “poslusa” akumulator! Tacnije, kada je akumulator na punjacu i skoro pun, iz akumulatora pocinje da se cuje brckanje tecnosti tj pocinju da se stvaraju mehurici sa vazduhom sto je siguran znak da je akumulator pun. U ovakvom stanju akumulator ne drzati duze od 15 minuta na punjacu.

Tokom punjenja, prikljucena sijalica ce menjati intezitet. U svakom slucaju sijalica mora da svetli sto je znak da kroz kolo prolazi struja i samim tim se akumulator puni. U pocetku ce sijalica imati jaci intenzitet (jer je veci pad naponja na njoj) i tokom vremena ce slabiti.

Napomena: Zbog potencialno veceg opterecenja samog punjaca nego sto je predvidjeno, punjac se moze poceti grejati vise nego sto je to uobicajeno. U tim slucajevima koristiti metalne posude ili neke druge metode kako bi sto vise ohladili sam punjac i izbeghli njegovo pregrevanje.

To bi bilo to! Mene je ova “fora” spasla zivaca i novca 🙂 Nadam se da necete imati potrebe za ovim ali ako zatreba nije lose znati …

Categories: Uncategorized Tags: ,